ŠTO JE 5D BIM?

31.12.20 11:41 AM By Anita

Izvor: Allplan blog

Različite CAD dimenzije, odnosno BIM (Building Information Modeling) dimenzije su pojmovi s kojima su mnogi arhitekti, inženjeri i izvođači upoznati, barem s dijelom ovim pojmova. 5D BIM je jedno od područja koje privlači interes BIM pioniraa, ali ppet, mnogima nije potpuno jasno što predstavlja 5D BIM. Kada dimenzije prelaze 2D CAD ili 3D modeliranje? Što to znači? Na što se odnose druge dimenzije i koje su prednosti uključivanja većih dimenzija? Evo kratkog pregleda različitih dimenzija koje se koriste u CAD-u i BIM-u i onoga što možete očekivati od 5D BIM-a.



2D CAD


Svi oni koji su uključeni u industriju arhitekture, inženjerstva i građevine znaju što je 2D CAD -  to je glavni rezultat svakog projekta i sastoji od dvodimenzionalnih crteža koji predloženi projekt prikazuju iz različitih kutova i na različitim razinama detalja. U 2D projektiranju definira se ravnina i na nju se projiciraju svi podaci potrebni za opis objekta. Za podne ravnine to je XY-ravnina, dok za presjeke i poglede plan projekcije ima Z os. U ovom slučaju, projektant koristi CAD kao digitalnu, 2D ploču za crtanje, a gledatelj crteža mora protumačiti kako se crteži međusobno odnose kako bi zamislio objekt. Projekcijske ravnine su obično planarne, ali mogu biti zakrivljene duž osi, te kasnije izravnate (planarizirane), posebice u infrastrukturi. U BIM projektima, 2D crteži i dalje igraju važnu ulogu, posebno kada je riječ o planiranju gradnje s visokom razinom geometrijskih detalja ili komunikacije na gradilištu.

                           


3D modeliranje


Kod 3D modeliranja se uvodi treća dimenzija. 3D geometrija pomaže u eksplicitnom opisivanju zgrade i ne ostavlja prostora za pogrešno tumačenje. Prilikom izrade detaljnog 3D modela više nema potrebe za pojedinačnim crtanjem presjeka ili kota kao kod 2D CAD-a, jer se ti pogledi mogu izvući izravno iz modela. Kada se crta u 3D-u, gledatelj može rotirati model i gledati ga iz bilo kojeg kuta, pa čak i gotovo virtualno prošetati kućom prije nego što je izgrađena. Rad u 3D-u prvi je korak ka blagodatima koje BIM nudi.


                           

3D BIM


BIM je metoda rada zasnovana na modelu. S BIM-om 3D modeli predstavljaju preciznu građevinsku komponentu dodjeljivanjem značenja svakom objektu, kao što je npr. vrsta objekta („zid“). Objekti se dalje mogu opisati dodatnim informacijama poput vrste materijala ili zahtjeva za izvedbom. Ovakav princip rada stvara inteligentni model koji poboljšava upravljanje informacijama i komunikaciju na projektima. BIM također omogućuje izvještavanje i analizu na temelju podataka sadržanih u modelu, poput količina ili parametara objekta.

                           


4D BIM


Ovisno o primjeni, BIM model može se povezati s raznim vanjskim izvorima podataka i uslugama. S 4D BIM-om vrijeme je dodano na tri prostorne dimenzije komponenata koje se dodjeljuju aktivnostima unutar rasporeda. Na primjer, izrada oplate za temelj bila bi jedna od prvih aktivnosti povezanih s komponentama modela, pa bi se tako njegova četvrta dimenzija pojavila rano u rasporedu gradnje. Korištenjem vremena kao četvrte dimenzije može se vizualizirati postupak gradnje i mjeriti napredak u odnosu na cjelokupan model objekta. Pomoću ovih informacija postupak gradnje može se bolje planirati, simulirati i koordinirati, čak i s mnogo uključenih investitora.



5D BIM


Peta dimenzija koja se može povezati s BIM modelom je trošak. Dodavanje podataka o troškovima elementima modela omogućuje izradu profila troškova za projekt, što je korisno za predviđanje koliko će novca biti potrebno za svaku fazu. Također se može koristiti kao osnova za upravljanje projektom, kako bi se i omogućilo praćenje projekta i brzo poduzimanje korektivnih radnji.



Blagodati BIM-a


Mogućnosti upravljanja vremenom i troškovima na temelju stvarnih podataka pomoću 4D i 5D BIM-a samo su dvije od mnogih prednosti BIM-a. Kako se BIM nastavlja razvijati, sve više i više usluga bit će povezano s modelima. Međutim, umjesto definiranja dodatnih „dimenzija“, stručnjaci danas radije koriste izraze „slučaj korištenja ili use case“ ili „metoda“ kako bi spriječili nesporazum i podržali jasnu komunikaciju.



Želiš više informacija o BIM-U?