Prelazak na BIM način rada jednom prosječnom projektantskom uredu najčešće izgleda kao astronomski poduhvat. Promijeniti svoj svakodnevni način rada, izaći iz svoga balončića gdje je udobno i sigurno, na prvu zvuči zastrašujuće. No, bez obzira na to, došli smo do trenutka kada sve veći broj projektanata odlučuje preći preko straha od promjene i upustiti se u nepoznato. U nepoznato i bolje područje.
Koji su to najčešći načini primjene BIM-a u projektantskom okruženju i koje su njihove prednosti, a koji nedostatci? Na to pitanje može se odgovoriti raspodjelom zrelosti korištenja BIM-a. Raspodjelu možemo izvršiti na ukupno četiri faze.
FAZA 1: 3D MODEL
Kada projektantski ured prelazi na BIM način rada najčešće je to isključivo zbog interne upotrebe. BIM model koji nastaje prilikom faze 1 na samome početku ne sadrži tzv. inteligenciju, tj. naglasak se stavlja na geometriju, a ne i na informacije. U ovoj fazi, projektantima je bitno kao proizvod dobiti 3D model (najčešće zbog zadovoljavanja zahtjeva investitora ili marketinške prednosti), dok se cjelokupna dokumentacija i komunikacija vrši putem 2D nacrta. Projektanti nisu svjesni mogućnosti koje im se otvaraju u BIM okruženju i najčešći razlog je manjak informiranosti ili kupovina BIM softvera bez pravilne edukacije. Iako se postavlja pitanje, može li se faza 1 uopće nazvati BIM fazom, smatra se da je od krucijalne važnosti pri razvoju svijesti projektanata o BIM načinu rada.
FAZA 2: KOORDINACIJSKA DOKUMENTACIJA
U fazi 2 projektantski ured koji je investirao u BIM softver uviđa mogućnosti BIM modela za generiranje projektne dokumentacije, odnosno nacrta potrebnih za izgradnju objekta. S tim u vezi, projektantski ured potpuno napušta rad u 2D softverima shvaćajući olakšan način rada u BIM softveru. Rad u BIM softveru temelji na BIM modelu kojeg čine BIM elementi, a ne 2D linije. Zahvaljujući asocijativnosti modela i dobivenih presjeka u BIM okruženju, sve promjene koje se izvrše na modelu, automatski se pojavljuju i na nacrtima. Ovakav olakšan način rada, projektantima štedi vrijeme i daje sigurnije rezultate. Iako se pozornost i dalje ne posvećuje informacijama koje nude BIM softveri, u ovom trenutku projektantski ured kreira standarde ureda, odnosno načine ispisa dokumentacije i određivanje odgovornosti unutar ureda. Što podrazumijeva kreiranje strukture građevine, crteža, smartpartova, vrste layera (linije, tekstova) i custom radnog sučelja.
FAZA 3: ANALIZA MODELA I SIMULACIJA
Ključna faza u BIM sazrijevanju je faza 3. Tijekom ove faze projektanti zaduženi za BIM modeliranje ispunjavanju glavnu načelo BIM modela, a to je da se modelom dostavlja i geometrija i informacija. Model dobiva inteligenciju na način da se elementima dodjeljuju infromacije poput mjernih jedinica, vrste rada, vrste materijala, jedinične cijene, odgovorne osobe i slično. Generiranje nacrta nadopunjuje se automatskim izvještajima količina i troškova. Zahvaljujući strukturiranim informacijama, BIM model ne gubi svoju svrhu nakon faze projektiranja, nego se nastavlja koristiti i u fazi praćenja i izvođenja.Obzirom da koriste BIM softvere, model se može koristiti na dnevnoj bazi prilikom praćenja gradnje i brze primjene više varijantnih rješenja. Na taj način pravi se korak više prema fazi 4, tzv. BIG BIM.
FAZA 4:BIG BIM
BIG BIM faza je ultimativni cilj BIM načina rada i temelji se na primjeni BIM modela različitih struka u svim projektnim fazama, uključujući fazu održavanja. Da bi se postigao BIG BIM potrebno je svesti komunikaciju svih sudionika projekta na jedno jedinstveno mjesto (engl. CDE – Common Date Enviroment) i da svi sudionici projekta primjenjuju BIM način rada. Kako bi se ova faza postigla na našim područjima, potrebne su nacionalni BIM standardi gdje će se definirati mjesto razmjene podataka i gdje će svi sudionici projekta imati definirane odgovornosti i očekivanja. Bez obzira na to što još uvijek nemamo BIM nacionalne standarde, tvrtke koje se upuštaju u BIM projekte, ovakve izazove rješavaju internim standardima, a odgovornosti i potrebne informacije defniraju se putem BEP-a (engl. BIM Execution Plan) koji je temelj kvalitetnog BIM projekta. Nažalost, trenutno na našim područjima BEP nije zastupljen kao temeljni dokument, no i to se polako mijenja.
Navedena raspodjela zrelosti korištenja BIM-a mogle bi se rastaviti na bezbroj podfaza. Takav pristup bi nam samo još jednom dokazao kolike su mogućnosti koje BIM pruža za građevinsku industriju. A u kojoj ste vi fazi?